Mjerne jedinice za duljinu
U čemu je problem?
Gospodin Stjepan kupio je sako u trgovini, ali su mu rukavi bili predugački. Odnio ga je
susjedu, koji je krojač, da ih skrati.
Kad ga je susjed upitao za koliko treba skratiti rukave, gospodin Stjepan mu je odgovorio:
"Za pola pedlja!".
Pogledaj sliku ispod i razmisli zašto su gospodinu Stjepanu sada rukavi na sakou prekratki.
Kako je došlo do te situacije? Što je mogući uzrok tomu?
Kako se nekada mjerilo?
Jesi li se ikada zapitao/la kako su nekada ljudi mjerili duljinu, kada nije bilo ravnala i ostalih
mjernih instrumenata?
U prošlosti su ljudi mjerili duljinu većinom usporedbom s dijelovima tijela: prstom, palcem,
laktom, pedljem, korakom i sl. Za veće udaljenosti oslanjali su se na vrijeme potrebno da se
prijeđe neki put, primjerice: dan hoda ili dan jahanja.
![[i]IZVOR: CBSETuts[/i]](https://beta.geogebra.org/resource/av3pqzjq/DXBTzv65GhPy64uo/material-av3pqzjq.png)
Iz uvodnog je primjera jasno zašto se javila potreba za uvođenjem sustava mjernih jedinica za
duljinu. Metarski sustav jedinica nastao je u Francuskoj 1799. god. i od tada je metar
osnovna mjerna jedinica za duljinu u većem dijelu svijeta.
Mjerne jedinice za duljinu
Metar je osnovna mjerna jedinica za duljinu. Oznaka za mjernu jedinicu metar malo je
slovo m.
Veća mjerna jedinica za duljinu je kilometar (km). Manje mjerne jedinice za duljinu su
decimetar (dm), centimetar (cm) i milimetar (mm).
Postoje i druge mjerne jedinice za duljinu. O njima ćeš detaljnije učiti u 7. i 8. razredu u
nastavi fizike i matematike, a možda si do sada neke već i upoznao/la u nastavi geografije
ili u svakodnevnom životu.
![[i]Prikaz u umanjenom mjerilu[/i]](https://beta.geogebra.org/resource/dqgf52j3/nJL0WMC30Tcpv1XF/material-dqgf52j3.png)
Zadatak 1.
Upiši jednu mjernu jedinicu za duljinu koju smatraš najprikladnijom za mjerenje navedenog
svojstva.
a) visina poslovne zgrade
b) udaljenost od Zagreba do Čakovca
c) duljina mrava
d) širina stranice teksta
Predmeci (prefiksi) mjernih jedinica
Predmetak (prefiks) mjerne jedinice je riječ koja se stavlja ispred osnovne mjerne jedinice
i zajedno s njom tvori naziv veće ili manje mjerne jedinice. Svaki predmetak ima svoju
oznaku i brojčanu vrijednost.
Pri uspoređivanju i preračunavanju mjernih jedinica dobro je znati značenje predmetaka
(prefiksa) u nazivima jedinica. Konkretno, kod mjernih jedinica za duljinu, u nazivima
kilometar, decimetar, centimetar, milimetar.
Budući da je metar osnovna mjerna jedinica za duljinu, ovi predmeci (prefiksi) imaju
značenje prikazano u sljedećoj tablici:
Između kilometra i metra postoje još dvije mjerne jedinice s prefiksima hekto i deka:
hektometar (hm) i dekametar (dam). Te se mjerne jedinice vrlo rijetko koriste, a njihovo
značenje je prikazano u sljedećoj tablici:
Zadatak 2.
